BAZIK.info, Bazik 2, Domaljevac, 76233 FBiH

Rječnik

Najčešće korišteni lokalizmi u našem govoru

Najčešće korišteni lokalizmi u našem govoru

O stranim riječima koje su svakodnevno u uporabi kod stanovništva Bazika (i šire okoline) pisali smo u članku Tuđice u svakodnevnom govoru Bazičana. U tom članku predstavljene su tuđice iz njemačkog i turskog jezika. Ima ih naravno još. Ali i onih koji potječu iz drugih, uglavnom europskih, jezika.

Posebice iz mađarskog, talijanskog, ruskog i još nekih drugih jezika čije riječi su ušle u svakodnevnu uporabu, a za njih nismo našli odgovarajuće zamjene. Odnosno nismo ih usvojili iz hrvatskog jezika ili ih pak i sam hrvatski jezik ne poznaje. U nastavku teksta donosimo popis riječi koje su odomaćene u svakodnevnom govoru Bazičana, poglavito kod starije populacije. I ovdje imamo pregršt tuđica. I bez obzira koliko ih netko smatra tuđim te riječi su jednostavno naše, jer bez njih mi ne bi bilo ovo što jesmo.

A

alaliti – oprostiti,
aluga – travurina
alva - poslastica od brašna, ulja, meda, šećera i oraha
ambrela – kišobran
antraga – travurina loše kvalitete neprikladna za ishranu stoke
anjcug - odijelo muško                  
arterac, anterac – duboki zatvoreni bunar  
avlija  – dvorište
ašikovanje – udvaranje, zabavljanje momka i djevojke

B

babak – ojačani stupić u drvenoj ogradi
babinje  - svečanost kada rodbina i prijatelji dolaze  porodilji i novorođenčetu s darovima
babinjare - žene koje s darovima dolaze posjetiti porodilju i prvi puta vidjeti dijete
babura – vrsta paprike
bačka – sjemeni dio luka
badžo – ženine sestre muž
baga -  insekt, kukac
kobajagi - tobože
bajat -  star, pokvaren od dugog stajanja npr. kruh, ustajao
bajer - brijeg, obala, nizbrdica, strmina
baljega – goveđi izmet, stajsko đubrivo
bardati – pamtiti, zapamtiti, upamtiti
baška - posebno, napose, odvojeno, po strani
bataliti – pokvariti, zanemariti, okaniti se čega
becnuti se. - lecnuti se, trgnuti se 
begenisati - svidjeti se komu ili zagledati se, simpatizirati nekoga ili nešto, zavoljeti
belaj  - nevolja, nesreća, rusvaj, patnja,
bijeda – sirotinja, neimaština
belati - ljuljati dijete u kolijevci
belegija - brno, gladilica, kameno oštrilo za kosu (za travu)
beljiti  – kreveljiti, ali i gledati pozorno široko otvorenih očiju 

bendati – uvažavati
birićet. - dobra  godina, sreća, blagoslov
birićetan  – blagoslovljen, sretan, plodonosan, obilan, koristan
bešika  - kolijevka
beštija - pokvarena osoba, osobito  žena, bludnica, žena nećudorednoga ponašanja
biba  – pura, purica, tuka
bilmez (beljmez) - lijenčina
biljeg – urođeni znak na čovjeku na pr. madež, također i pečat, muhur
birikati - dotjerati se, urediti se
bogarati – spominjati ime Božje zaklinjujući se, psovati Boga
bogoroditi  – prigovarati uz psovanje
bolan - jadan (bolan ne bio!) uzvik
bratić  – bratov sin
brav – prasac, krmak
brenovati - kovrčati kosu
brunjav – nepočešljan
bućkuriš  - neukusno  jelo
budak – vrsta širokog krampa,  trnokop, pijuk
budža –  osoba na visokom političkom položaju
budžak - kut, ćošak
buđav – ustajao, zastario npr. kruh
bugija - vijavica
bukal – vrč
bunar ( buran) - zdenac, studenac,
bundeva – tikva
bundevara. –pita sa nadjevom od ribane bundeve
bunjište – smetlište
buranija – zeleni grah, mahune
burazer (buraz) – brat
burgija - svrdlo, bušilica (izvoditi burgije = izvoditi budalaštine)
busa – gruda zemlje
busen – gruda zemlje (buseni, busenje- mn.)
butka - sušeni svinjeći but

C

ceba – cebaljka, ljuljačka
cebati se  – ljuljati se , njihati se
ciburati. – lijevati previše tekućine
cedulja – potvrda koju je vjernik dobivao za obavljenu uskrsnu ispovijed
ceger  - torbe s ručkom za nošenje namirnica
cerpić – sirova , nepečena cigla
cicvara  -  jelo, kukuruzno brašno sa sirutkom
cigančiti  – kamčiti,prositi, tražiti više nego ti pripada
cimati  - drmati, treskati, mrdati
crljen – crven
crljenkast – crvenkast
cucla – duda
cugati – piti
cunjati procunjati – tajno tražiti

Č

čašaf – plahta
čaršija - grad, varoš, dio grada i to centralni, središnji gdje se odvija društveni život
čajo – vođa u svatovima
čakija – sklopivi nožić , džepni nož
čaklja – drvena motka s kukom na vrhu  s kojom su se vadili predmeti upali u bunar
čakšire - dio muške nošnje,  hlače
čamati se – češati se
čapaliti – otimati se, grabiti se, grebati se
čekrk - naprava za sukanje prediva ili vađenje vode iz  bunara
čelinjak - pčelinjak
češagija – metalna četka kojom se njeguje i cisti dlaka konja ili goveda
čik – vrsta ribe, jegulja
čikati - izazivati koga  čime
činija -  zdjela
čista vaga – neto težina
čivija - drveni ili željezni klin
čiviluk – vješalica
čivka – čipka
čoko – čovjek strašilo, suplaša
čorape – čarape
čunčati – posebno tkanje i izrada ukrasnih prekrivača,

Ć

ćaća – otac
ćage - papir i sve što je na papiru napisano, dokument
ćalovina – nespretnjaković, budalaš
ćasa – vrsta posude, zdjela
ćeif –  dobro raspoloženje, prohtjev s nasladom
ćeifiti – uživati
ćenifa - zahod, nužnik, WC
ćer (ći) - kći
ćeza - dvopreg
ćilim  -  sag, tepih, prostirač
ćitati – planirati
ćopav – šepav, hrom
ćorav – slijep na jedno oko,
ćuko – pas
ćumez -  neugledan stan, soba,

D

daća – ispraćaj mrtvaca sa svim obredima i ručkom ili večerom poslije toga
dada – otac
damar - živac, nerv, bilo, puls, žila arterija
dar-mar – zbrka, metež, vreva, gužva, kaos
de ba! - Ma daj!
deverati – teško živjeti, spajati kraj s krajem
direk -  stup, greda oslonac
dola – udolina/udolica
Dove – blagdan Duhovi
dreš  - vršilica za žitarice, preteča kombajna
dretva – isključivo se odnosi na vrlo jak, ne mora biti debeo, konac
drkljačiti – nositi nešto teško a često nepotrebno
drljača - oruđe za ravnanje zemlje nakon oranja
drljati – drljačom ravnati zemlju
drvenjaci – obuća od drveta osobito dobra za snijeg
držalje  - drška, ručka
ducati – sisati
dulum - mjera za površinu 100 m², dunum
dunjaluk - svijet, okolica, materijalna dobra
durati - trajati, ne prestajati, trpjeti, podnositi, ustrajati
duvar - zid

džabaluk – život bez rada, jeftinoća
džabe  – besplatno, poklonjeno, badava, uzalud,
džada – bijeg, (uhvatio džadu – pobjegao)
džezma – posuda za kuhanje kave
džigera, džigerica – jetra, jetrica
džonjati – spavati

Đ

đe – gdje
đerma -  poluga za izvlačenje vode iz bunara
đorati se – mijenjati se za nešto, trampiti se
đozluke – naočale

E

ege – oštrač, turpija
ekser – čavao, klin
elać – propast, nesreća, šteta

F

fala – hvala
falinka – manjak, nedostatak, mana
fasovati – dobiti svoj dio (obično kazne)
fildžan – šalica za crnu kavu bez drške
firaun – ciganin, mangup, nestašno dijete, vragolan
firanjga - zavjesa
fišek – papirnata vrećica šiljastog oblika
frljav – škiljav, razrok
fuglica – sprava za hoblanje drveta, oblica
fukara – siromašni svijet, nitko i ništa, ništavan čovjek
funjara – ništarija, gad, pokvarenjak
friško - svježe
frtalj  – četvrt kilograma

G

gajtan – vrpca
galon – staklenka
ganak – hodnik
ganjc novo – u potpunosti  novo, apsolutno nekorišteno
gibira – pripadajući dio nečegagra - grah
granjice – sitno granje koje je služilo za potpaljivanje vatre
graorast – boje pepela s točkicama
graorka -  kokoš pepeljasto - sivoga perja s bijelim točkicama
greblje – groblje
grecati –  strugati zagoreni dio hrane, osobito mlijeka
griota  – grehota
grudica – kocka šećera
gruša – smiješa brašna, jaja i prvog mlijeka poslije teljenja krave
gubica – usna
guja – zmija
gujavica – glista
gula – grba
gumaleza – ljepilo gume

H

   

 

LOKALIZMI NA GLAS "H"

Karakteristično za Bazik i okolicu je i to da se glas "H" ne nalazi na početku niti jedne riječi. Naravno, to vrijedi ako su u pitanju lokalizmi. U hrvatskom književnom jeziku dakako da ih ima. Ma koliko izgledalo da se radi o iskonstruiranoj namjeri o tome nema niti govora. Primjerice, ovdašnji mještani imaju tu naviku da sve riječi koje po pravilu počinju sa glasom "h" izgovaraju tako da uglavnom izostave taj glas i riječi izgovaranju bez njega. Čak recimo i kratice kao što je npr. "HDZ", Bazičani izgovaraju kao "ADZ", ili "HVO" kao "AVO". Postoji jako veliki broj riječi koje bi mogle poslužiti kao primjer.Ovdje su navedene samo neke od njih.

 

   
 
Književni jezik Lokalizmi*
halva alva
hrana rana
hvala fala
Hasić Asić
Herceg Erceg
hadžija adžija
hajde ajde
halo alo
halter alter
hartija artija
harmonika armonika
hibrid ibrid
hlad lad
hrast rast
hladno ladno
hodža odža
hokej okej
hohštapler oštapler
Homeini Omeini
hormašice ormašice
hosana osana
hotel otel
hrapav rapav
hrbat rbat
hrđa rđa
Helga Elga
hrskavica rskavica
hrt rt
hrzati rzati

 

*Naravno da su lokalizmi značajka starijeg i uglavnom neobrazovanog svijeta. Mlađi naraštaj je puno bliži književnom hrvatskom jeziku, ali se i njima katkad omakne.

 

Izgleda da lokalizmi sa početnim slovom "H" ne postoje

I

ibrik – najčešće bakrena posuda s poklopcem za kavu ili čaj
ićindija – vrijeme prije zalaska sunca
isan – čovjek, osoba, ljudsko biće
inoća – suparnica koja voli istog muškarca
iskamčiti – jedva izmoliti
iskeziti – iskeziti zube
iskrbati – učiniti nešto neravnim
ispitati se – pozdraviti se s kime i upitati ga za zdravlje
ispitana osoba – osoba koja rado i lijepo pozdravlja, razgovorna osoba
ispljuskati – proliti nešto
ispotija – polako, lagano
isćil – izabrati nešto po volji
izdegenečiti – istući
izuvidati  – previše zahtijevati, izvolijevati

J

ja, ba – pojačani afirmativni oblik «da»
ja! – da!
jabučara – pita od jabuka
jabukovača – rakija od jabuka
ječmenjak – izraslina na oku, mali čir
jagma – otimanje oko nečega, gužva, navala, grabljenje
jagmiti se – otimati se oko nečeg, grabiti
jajce – jaje
jami ba – ma nemoj!
japija –  drvena građa za kuću
jarak – prokop, kanal
jaran – prijatelj
jaruga – udolina s vodom
jednoč – jedanput, jednom

jedrica – bobuljica, akna na licu i tijelu
enga – djeveruša, udata žena koja se u svatovima brine za mladenku
jer-(-a,-ak) – zašto
jošika – drvo, joha
jetrva – žena muževljeva brata
jorgan – topliji pokrivač, najčešće ispunjen vatom ili vunom

K

kabuliti – dati nekom nešto drago teška srca
kadifa – baršun, vrsta platna
kajase – uzde, široki remen kojim se upravlja konjem
kajati – nošenje crnine poslije smrti drage i bliske osobe
kaljace – gumena obuća za blato
kamara – gomila
kanap – konop
kanal – vodeni prokop, korito
kantar – vaga
kanjura – svitak vune, svile ili svilice
karati – prigovarati
kebati  – loviti, hvatati (ukebao – uhvatio)
kecelja – pregača
kefa – četka
kerma (germa) – kvas, kvasac
kezme – veće prase
kezmica  – mlada svinja koja se još nije oprasila
kidisati – navaljivati, nasrtati
kifla – pecivo u obliku roščića
kijamet – nevrijeme
kika – kosa
kirija – najam
klanfa – željezna kuka
klapiti - udariti
klašura – ostaci suhih stabljika od kukuruza
kleberiti se – smijati se raskalašeno
kljakav – osoba bez jednog od udova
kobiva – kao sto biva, tobože
kolara – mjesto za kola, uglavnom uz staju
koleso – okrugli obruč na tabli od peći na drva
kolomaz – crna mast za mazanje kotača na kolima
koljeba  – koliba, na pr. u bostanu za čuvanje dinja i lubenica
komaljika, otučak – unutrašnji dio kada se skine zrnje s kukuruza
komati – kruniti zrnje s klipa kukuruza
kompa – plovilo niskog gaza za prijevoz preko rijeke
komšija - susjed
kona – prijateljica, susjeda
kopilara – djevojka ili udovica koja je rodila dijete izvan braka
kopile – vanbračno dijete
kormaniti – upravljati lađom, kormilom
korpa – košara
kosbaša – prvi kosac
koto -  kotao, posuda za kuhanje na otvorenoj vatri
kova – kanta
kovčalica – metalna napravica za pričvršćivanje, kopča
kožušak – posebno ukrašen kožuh za žensku narodnu nošnju
krajčani – žitelji jednog kraja, četvrti
krcav – slabunjav
kresa – šibica
krke robe (krkače) – nositi nekoga na leđima
krkati – previse jesti
krmeljko m. – muškarac koji se nije umio
krmez – marama zagasito crvene boje
krnjaukati – glasanje mačaka u veljači
krofne – krafne, uštipci, slatko osobito pokladno i jelo uz mesare
krpa  – marama, rubac
krpara (krpenjača) – lopta od krpe
kubanj – složeno snoplje klašure
kubura – patnja, muka; vrsta crijepa, kanalica
kuburiti – patiti se, mučiti se
kucanja – terevenka, neobuzdano slavlje
kucati se - lunjanje okolo tražeći nekoga za seksualne potrebe
kuća – iskopana rupica u zemlji za sadnju
kućar – stan u kojem stanuje župnik
kućište  – mjesto gdje je nekad bila kuća ili mjesto gdje će biti kuća
kudelja – loptasti oblik vlakna lana priređen za pređu
kudrav – kovrčav, s uvojcima
kulin – kulen
kurdupiti – nespretno sjedati, penjati se, pentrati se, patiti se s nečim
kusav – kratak, otkinuta ili ošišana repa, bez repa
kutarisati se – riješiti se nečega ili nekoga
kvita – izmiren, podmiren, vraćen dug
kvitati  – podmiriti dugove
kajanje – vrijeme žalosti ili nošenja crnine za nekim od bliske rodbine
kamčiti – iznuđivati jadikovanjem
kapija – vrata, ulaz
kapljevina – mast koja se cijedila ispod pečenice - odojka
karan – tužan, žalostan
kavedžija – onaj koji priprema kavu, ali i osoba koji uživa pijući kavu
kazan – obično veliki kotao za pečenje rakije
kila  – kilogram
koš  – objekt napravljen za spremanje kukuruza, ambar
kufer – kofer, kovčeg

L

labrnja  – pogrdno usna
lače – hlače
lad – hlad
lajati – prostačiti
lajbići – grudnjaci
landarati – hodati okolo bez potrebe
laprdati – govoriti gluposti
larma – svađa, galama
leđen – lavor, umivaonik
lemojzina – milostinja
lilati – ljuljati dijete u kolijevci ili krilu
lopar – poklopac, okrugla ravna daska za kruh
lopindža – lopov
lučevina – hladetina
lug  – gaj
lug  – pepeo
lukšija – spoj pepela i vrele vode za pranje rublja

Lj

ljeljak – lješnjak
ljepinja –  lepinja
ljudekati  – ići među ljude i razgovarati s njima

M

ma ja! – pa da
maje – žene iz rodbine, susjede i prijateljice koje se brinu o pripremi, kuhanju i
serviranju hrane za vrijeme svadbenih  i inih seoskih svečanosti
maljati se  – mazati lice crvenim papirom koji pušta boju
maljav  – vrlo dlakav
mamlaz – glupan, tikvan, budalaš, lijenčuga
manisati  – naći nekom manu, grešku
marisati – tući, udarati, mlatiti, halapljivo jesti
marinska svijeća – svijeća koja se blagoslivlja na Svjećnicu
marnit - udariti
masat – brus, oštrilo, belegija
maše, mašice – ožeg, hvataljka za žar
maštrafiti – tući, udarati, jesti halapljivo
mauna – mahuna
medecina – medicina
melo – ostaci hrane koja se posprema za stoku
meraja – javna livada ili pašnjak, kraj obasjan suncem
mesara – svinjokolja
metilj – bolest životinjska, osobito kod krava
metiljav – obolio od metilja, slabašan, nejak
metlina – biljka visine kukuruza koja se upotrebljavala za izradu metala
metliste – držak metle
milost – svaki dar koji se nosi u posjet
minda – osoba niskog rasta
miso sveto – uzrečica «U ime Isusovo sveto!»
mijur – mjehur
mlaviti – trti, tuci, iscrpljivati
močaga – motka, toljaga
madrac – uložak za krevete
moler – ličilac, soboslikar
molovan – dotjeran, namazan, lijep
mrcina – naziv za lijenčinu
mrtavac – pokojnik
mućak - pokvareno jaje
mur - pečat
mušema - plastični stolnjak
mušmule – vrsta voćke, oskoruša
mustra  – uzorak
muštuluk – radosna vijest
misari  – oni koji su prisustvovali sv. misi

N

nabelajiti – nastradati, proći loše, nadrljati
nabirikati – urediti, dotjerati, naštimati
nabrajati – jaučući nabrajati za pokojnikom
nadoći – dignuti se ( na pr. tijesto, doći s vremenom)
nadoštukati - nadodati
nafaka - ono sto sudbinski doživljava svaki čovjek
nagraisati – proći loše, nadrljati
naići i nadoći  – dizanje tijesta do određene količine
nakiljati – dosađivati
namaljati se – našminkati se
namundiriti se – naljutiti se
naperiti – ugoditi, urediti
napoj - ostaci hrane ili posebno pravljena hrana za stoku
na dovatu – na dohvat ruke
naprošnjak – ječmenjak
nasaditi (kokos, patku, gusku) – staviti na jaja da izlegu mlade
naspa – nasip uz rijeku
navješćivanje - oglašavanje djevojke i momka u crkvi prije vjenčanja
nazdravo – bolest  koja se pojavi bez pravo razloga, zaboljeti iz čista mira
na zor – na silu, jedva
nedilja – nedjelja
neja - nema
ni mi je zao – nije mi zao
nobet - prilozi koji se prikupljaju od vjernika za uzdržavanje župnog dvora
nogara – nožica, noga od stola i sl.

Nj

njeko, njeki, njaki, njeka – netko, neki, neka
nješto – nešto

O

obilježje – dar koji djevojka daje mladiću u zalog da ga neće prevariti i raskinuti zaruke
očorapit – blesav, šašav
odložiti – naložiti vatru
oglocati – pojesti do zadnje mrvice meso na kosti
okaglija –  oklagija, valjak za razvlačenje tijesta
okopiliti se – roditi dijete izvan bračne veze
oplećak – bluza
oputrenjaci – opanci ispleteni od tankih niti (remenova) kože
orma – konjska oprema
orman – ormar
ornalija – ukosnica
oroz – pijetao
ostal – stol
ošap – sušeno voće
otarak – ručnik
oto – to
ožariti se – opeći se koprivom
obor – svinjac
očale, i. – naočale
otračiti – obaviti nešto dobro, na primjer proslaviti svadbu, obrediti

P

pajdovati – poseban proces u mljevenju brašna
paklo – paketić, zamotuljak
palija – stap
paljetkovati – poslije obranog kukuruza slobodno skupljanje ostataka na svim njivama
pantljika – vrpca
panjkati – klevetati, olajavati
parica – vrsnica u godinama
parokija – svećenička škola
patlidžan – paradajz, rajčica, plavi ili mrki mesnati plod duguljasta oblika
patrice– krunica
pesinav – prljav
pečenica – odojak, uglavnom pečen na ražnju
perut – prhut
piljiti – buljiti u nešto
piljevina - ostaci piljena drva
pinđiriš m. – prženo jelo spravljeno od luka, češnjaka, paprike, rajčice i patlidžana
plaćkat – pljačkati
plajvaz – zidarska olovka
planjka – fino obrađena daska
platon – kola s gumenim točkovima koju voze konji
plej  – lim
pleskati se – tući se po stražnjici i pokazivati na stražnjicu onomu s kojim se svađa
pletara – veća boca opletena šibom
pljevac – sprava za čupanje korova iz pšenice
po – pola
poasiti se –  uzoholiti se, osiliti se
pocalica – odjevni dio, tkan ili vezen s ukrasima na glavi udatih žena
podmiriti se – kupiti potrebne namirnice
podnimiti se – nasloniti glavu na dlan ruke naslonjene na lakat
pofajn – podosta
pofala –  pohvala
pokljukuša – rijetko tijesto od brašna, vode i soli
povukodlačiti – pretvaranje zle duše u spodobu koja plaši ljude noću
pola  – okrugla drvena zdjela kojom se prenosio kukuruz ili pšenica
poletuša – osoba koja ima sklonost raznositi vijesti po selu (ugrabiti muštuluk)
poljevati – polijevati
pomada – svaka krema za lice
ponediljak – ponedjeljak
ponoćka  – polnoćka, božićna misa u pola noći
porađivati – pospremati po kuci
posvećenje – jelo koje se nosi na veliku subotu na posvećenje u crkvu
praćak – prakljača, plosnata drvena naprava kojom se tuklo rublje pri pranju na potoku
prakatur – crkvenjak (općenito) a najviše onaj koji skuplja milostinju
pregača – odjevni predmet bogato ukrašen u narodnoj nošnji, obični zaštitni odjevni predmet
presličak – gornji dio preslice na koju se stavlja kudjelja
pridječiti  – propovijedati u crkvi
priglavak -  vrsta pletene vunene, lanene ili od konoplje čarape do gležnja u raznim bojama
prika – prijak, muški član obitelji povezanih udajom ili ženidbom
prikipiti – jako se uzrujati
priko – preko
prikobacit – preskočiti
prilaz – drveni prijelaz između 2 dvorišta ili 2 njive
prilaz – posebna daska, povišena stepenica između dvaju dvorišta bliže  rodbine
primenka – nadimak
prinos – poklon u naturi prigodom svadbi ili daća
pripoznati – darovati na svadbi
pripoznavanje – darivanje mlade i mladoženje na svadbi
pritereziti - prevagnuti
privrat – dolazak nove vlasti (iza II svjetskog rata),
privrata - palačinka
prkati – izazivati
prolopoviti se – pokvariti se, ne biti dobar kao prije
propeće – raspelo
prošnja – prosidba
prova  – kruh od kukuruznog brašna, proja
prstenovanje –čin momka i djevojke prije navješćivanja,
pucavice – kukuruzne kokice
pula (pulica) – dugme, gumb
puljati  – pomalo izbacivati vodu
pumpa – česma, mehanički bunar
pura  - žganci
pusula  – papirić na kojem je napisana neka poruka
pusćat – pustiti
putar – cestar
puzavac – sitno cvijeci malih, plavih cvjetova, vrsta trave
pečenjak – mladi kukuruz, kuhan ili pečen
peškir – ubrus, ručnik, otarak
plao – puno
pobro – pobratim, prijatelj

R

radijon m. – radio
rajf – ukrasni obruč u ženskoj kosi
rajsnegla – okrugli čavlići manje jačine – za papir
raka – mjesto u zemlji iskopano za lijes, grobnica
rama  – okvir, najčešće u kontekstu bicikla
rampa – metalna pregrada preko pruge,
ranka  – prvo sezonsko voće, najčešće šljiva
ranjenik – prase koje se hrani cijelu godinu za klanje u studenom ili prosincu, tovljenik
rasada  – povrće i cvijeće za presađivanje, sadni materijal, presadnice
raspust – školski ljetni i zimski praznici
raspušćenica – razvedena, rastavljena žena
rast – hrast, hrastić
razbit - razbiti
razbit – razbijen
razor – razdjelnik dva sloga oranice,
reklja – posebno izrađen i šiven gornji dio ženske nošnje
rena,  – pećnica, zatvoreni dio štednjaka, rerna
riljati – raditi teško i neprekidno
rosak – nezreli klip kukuruza
rospija – prostitutka, žena lakog morala
rosuljak  – nedozreo plod, tek propupan cvijet
ršum – galama, nered, vika
rubina – košulja
rudica – materijal za pletenje čarapa, kapa, rukavica,
ruvo – namještaj i odjeća mladenke koji se vozi dan prije vjenčanja momkovoj kuci

S

sad – sadnice uglavnom povrća za sađenje
safun – sapun, staro mu je ime midlo od glagola miti, umiti
sakriška - vrsta tikve, bundeve duguljastoga oblika od koje se rade pite
saksija  – glinena posuda za uzgoj cvijeća
salauka - bura, oluja, vihor, nevrijeme, mećava, nepogoda
sandžija - žiganje, probadanje u tijelu
santrač - drvena ograda oko bunara
satljik - stara mjera za zapreminu (satljik rakije)
satrica - ljetno svježe jelo od mladoga luka, sira i kajmaka
sećija – ležaj smješten uza zid i prikriven ćilimom ili ponjavom
sedamnest  - sedamnaest
sepet -  košara, pletena od posebnih drvenih traka i stapova
serbez - biti u miru, miran
sestrić – sestrin sin
sic (češće cic) – sjedalo na biciklu
sićo – vrsta sitnijea graha
sikera - sjekira
sinija - mali okrugli niski stol na kojem se razvijala pita i objedovalo
sirnica  – pita od sira, burek sa sirom
siroma - siromah
sirutka - tekućina koja se prije sirenja izdvaja iz mlijeka
sjetovati - savjetovati
skastiti – namjeravati nešto, odlučiti se
skemlija - mala prenosiva klupa za sjedenje
skliža – led za skijanje, spust na snježnom nanosu
skobiti se – susresti se
slatkovina - vrsta biljke puzavice koju vole goveda i svinje
sluškinja  - služavka
smok – mliječni proizvodi, osobito kajmak i sir
sofra  – postavljeni stol za jelo, ručak ili večeru, vrsta velikog stola
sojisati  – činiti nad nekim enorman pritisak da nešto učini
sokak - manja cesta koja se odvaja od glavne seoske ceste,
solenica -  zdjelica za sol
solentar (colentar, sulinar) – metalna dimovodna cijev
somot – tkanina (samt ili baršun)
somun - krusšić od pšeničnog brašna s kvascem
saura – sova
spandžati se – združiti se s nekim često u nemoralne i kriminalne svrhe
spjerine - ostaci od obroka spravljeni za životinje, napoj, splačine, spirine
suprasna – krmača koja ce se oprasiti
smandrljati – napraviti na brzinu bilo kako
sreda – sredina
stan - razboj, drvena naprava za tkanje
starosvat (stari svat) - uz kuma jedan od svjedoka na vjenčanju i bitna osoba u svatovskoj hijerarhiji
starosvatica - supruga starog svata
steona – izraz za bremenitu kravu
stora – zavjesa
struka - nanizani dukati na platnenu ogrlicu
sud  – posuda
suknena ponjava - deblja ponjava izrađena od grebenanog lana, vune ili konoplje
suknuti - pobjeći
suknjara – donja ponjava
sumljati  – sumnjati
sumljiv  – sumnjiv
surlati – raditi sve po svojoj volji
sutlija – riža kuhana u zaslađenom mlijeku, sutlijaš
svaja - svastika, ženina sestra
svjetlica – munja
svedno – svejedno
svezač – dio narodne nošnje, omotana oko pocalice
sjajna baga – buba koja noću svijetli, svitac
stog – plast sijena ili slame složen oko drvenoga stupa
strnjak – strnište, njiva poslije pokošene pšenice, ječma ili zobi
struga – zagorjeli dio hrane, najčešće mlijeka

Š

šamar – pljuska
šarage – zadnji dio zaprežnih kola
šargija – muzički instrument, vrsta tambure s 4 žice
šeblav – koji neravno hoda
šecerlama – vrsta slatkiša dugački bombon
šeset  - šezdeset
šega – šala
šejtan – vrag, đavo
šenica  – pšenica
šićariti – okoristiti se, zaraditi
šifonjer – ormar za robu
šifon – tanje pamučno platno tvorničke proizvodnje
šigicati – ponašati se prekoketno
šiljoguz – osoba koja uvrće guzovima kad hoda, prase užeg zatka
šiš – metalna napravica u kojoj se pržila kava na otvorenoj vatri
šišulja – pšenica koja nema ovrške
škatulja – kutija (najčešće škatulja cigara – kutija cigareta)
škipati – namigivati
šklojo – vrsta noža
škrinja – lijes, mrtvački sanduk
špilja – okrugli plosnati kamen
šlajbok – novčanik, lisnica
šlajer – ukrasni veo na glavi djevojci prigodom vjenčanja
šlauf  – gumeno crijevo, unutarnja guma kotača, zračnica
šlifer – platnena navlaka za jorgan ili deku
šliper – drvena greda, podloga za tračnice
šlingati – posebna tehnika veza i izrada crteža na tkanini
šljaga – vrsta kartaške igre
šljoka – sitni svjetlucavi ukrasi na odjeci
šnala – ukosnica
šnjira – vezica za cipele
šnjura – električni izolirani vodič
šoder – sitni kamen uz rijeku, šljunak
šolja – šalica za kavu s ručkom
šopa – obliji dio jajeta
špice – košpice bundeve za ljuskanje, sjeme bundeve
štagalj –  štala, staja
štemati – razbijati zid ili beton
štender – metalni stupici za struju na kućama
što reko njaki – izraz, poštapalica „što bi netko rekao“
štranjga – debelo uze kojim se vodila stoka (konji i goveda)
štreka – brava
šušanj - grane hrasta ili drugog drveća sa suhim liscem
šuška – kukuruzovina oko klipa kukuruza
šuškara -  isto sto i slamarica, samo se umjesto slame u navlaku stavljala šuška
šeper – pruće
špajz – smočnica, ostava
švaler – ljubavnik

T

tabati  – tući
tabla – dio peći na kojoj se kuha
tablić – vrsta kartaške igre tablanet
tabljica – u svatovima kada se na tacu stavlja novac kao dar mladoj
tal – dio obično zemljišta, miraz, nasljedstvo
talašika – strugotina drva, bezvrijedno, nekvaltetno
tanjurača – vrsta oruđa za usitnjavanje zemlje
tapati – polagano i tiho hodati, ugaziti nogama po nečemu
taraba – ograda od dasaka
tašna – školska torba
taze – novo, svježe
tegla – zemljana posuda za kiseljenje mlijeka
teniske, tene – tenisice, patike
testa – cesta
testera – pila
tevabija – svojta, rodbina
tevsija – tepsija
tezga – dućanski stol ili klupe na tržnici
tipati se – grudati se snijegom
tišljer – stolar
tkanica – otkan pojas u raznim bojama
tkunja – dunja
tobati – gomilati blato na obuci
tociljati – dobro ulaštiti, učiniti nešto sjajnim, blještavim
točak – kotač               
toič – malo prije
tonja – vlaga, plamenjača
torav – prljav
torgulja – vrsta šljiva
tota – vrsta peradi posebno lijepog perja (crno perje s bijelim točkicama)
tragače – drveni nosac koji nose dvije osobe, vrsta prijevoznog sredstva - kolica
tralja  – krpa za pranje podova
trulja – tkane staze i ponjave
treger – naramenice za pridržavanje hlača
trempe – mali ručni glazbeni instrument, def
trenica – ribež
trešnjo – vrsta graha
trganje – osobito se misli na branje kukuruza
tuberan – čovjek bolestan na pluća, grudobolnik
tude  – tu
tufna – točkice na haljini
tulumbe  – kolači s posebnim preljevom
tumbati – premještati
tupi – upravo dođe, bani
turiti – staviti, ali i gurnuti
tušiti – gušiti

U

učepiti (očepiti) – stati nekom na nogu ali i reci nekom nešto ružno
učkur – konop umjesto gume u gaćama
udavke – ići na udavke, u značenju ići na ispraćaj mlade kada se udaje
uferčiti – razumjeti nešto, shvatiti nešto
ufitiljiti se – dotjerati se, ali i smršaviti,
ujak – majčin otac, ali i fratar
ujati se – postati vrlo neposlušan i nepodnošljiv
ujdurma – smicalica, podvala
ukopnici – ljudi iz susjedstva koji kopaju grob i ukopavaju pokojnika
ular – povodac za konje
unter – podsuknja
upušćati – pustiti nekog da radi sto hoće, zapustiti
urija – pašnjak, livada, ledina
usćaviti se – usmrdjeti se
ušur – najamnina za izvršenu uslugu, najčešće za mljevenje žita
utaban – utrt put
utrnjen – ugašen
utvaj – livada
uvratine – šira međa, poprečni redovi na kraju njive
uzovnici – uzvanici
utrniti – ugasiti vatru npr.
užižiti - pokvariti se(grah), zaraziti žiškom

V

vaki, a,o – ovakav, a, o
vala – rječica doista, zaista
valovac – drvena naprava odakle su jele svinje, korito
valja – treba, mora
vamo, vam  – ovamo (aj vam – dođi ovamo)
vangla – zidarski alat za uzimanje maltera
vas – sav
verem – tuga, žalost
veš – muška košulja (promijeniti veš – promijeniti donje rublje)
veštet  –  radionica (stolarska, bravarska i sl.)
viđati – vidjeti
viksa - krema za cipele
viksati - mazati cipele
vještura – vještica
vuda – ovuda
vode(k) – ovdje
vodenica – mlin na vodi ali i mlinac za kavu
vodica –  sveta voda
vrbak –  vrbište, nasad vrba
vrpati – pretraživati, popravljati nestručno, pokušavati popraviti
vrtiguz- vrckasta, koketna djevojka
vrtlačić- mali vrt
vrtlak – vrt za povrće
vude – ovdje
vašar – sajam, pazar
vožati – vozati, voziti

Z

zakjučer – prije 3 dana
zaksutra – za 3 dana
zabremzati – zakočiti
zacuriti se – postati djevojka
zaduva – zaduha, astma
zafijariti – baciti nešto daleko da se ne nađe
zapreg – kecelja, pregača
zejtin – ulje
zeljanica – savijača u koju se kao  nadjev stavlja sjeckano zeleno povrće
zeljo – grah zelenkasto žute boje
zerdalija – vrsta divlje šljive, džinarika
zijan – šteta
zimnjaka  – jabuke i kruške koje dozrijevaju početkom zime ili krajem jeseni
zjalav – čovjek koji priča koješta, budalast
zolufi – produženi dio kose između lica i ušiju
zube – drljača, alat s pravilno raspoređenim klinovima za poravnanje zemljišta
zujara – muha što oblijeće oko glave proizvodeći zvuk zujanjem
zauvar – isplati se, korisno je
zauvele (zuvele) – korisno
zaderiti se – naći se slučajno na nekom mjestu u određenom trenutku
zaova  – muževljeva sestra
zemička – okruglasto pecivo

Ž

žara – kopriva
žemička (žema) – okruglo pecivo
žena  – supruga
ženskinje - ženska čeljad
žiga – komadić žari
žilje – žile od drveta ili panja
živika – ograda, najviše od trnja,grmlja i šiblja
živinče – misli se prije svega na perad
žmariti – puno pušiti
žmirka  – igra skrivača
žućka – ukrasna igla, pribadača
žvalje – žvale

Za BAZIK.info priredio - Perica Dujmenović


 2224,    17  Ožu  2016 ,   Rječnik

Napiši komentar

BAZIK.info O nama

bazik logo uski

Web stranica www.bazik.info je neslužbeni web portal mjesta Bazik. Više o nama u rubrici Impressum.

Pratite nas na društvenim mrežama.

Kontakt

Bazik, ulica Posavskih branitelja br. 2 Domaljevac 76233, Telefoni: +387 (0)70 360-484: +387 (63) 820-370